Rođen je 11. listopada 1962. godine u Grebnicama kod Bosanskog Šamca. Dio Grebnica, u kojem je rođen, pripadao je tada župi Hrvatska Tišina u kojoj je kršten 13. listopada 1962. godine. Četiri razreda osnovne škole završio je u Grebnicama, a druga četiri u Domaljevcu. Poslije završene osmogodišnje škole upisuje se u Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom.
Nakon završetka školovanja u gimnaziji stupa u novicijat 15. srpnja 1981. godine. Godinu novicijata proveo je u Visokom. Završetkom novicijata nastavlja studij teologije u Sarajevu. Studij teologije prekida odlaskom na služenje vojnog roka u trajanju od jedne godine. Povratkom iz vojske nastavlja studij teologije u Sarajevu koji završava svećeničkim ređenjem 29. lipnja 1988. godine u Sarajevu.
Svoju prvu svećeničku službu obavlja u Franjevačkom samostanu u Fojnici (1988-1991). U ljeto 1991. odlazi na novu službu samostanskog vikara na Plehan kod Dervente. Već sljedeće godine, na dan sv. Marka, počela su ratna djelovanja na ovim područjima. Prve granate pale su na Franjevački samostan Plehan i to je postalo redovito do rušenja samostana i crkve. Koncem srpnja 1992. godine kada je avionskim bombama srušen krov crkve i uveliko oštećen samostan na Plehanu, fra Anto i ostali svećenici prvo odlaze u Žeravac, župa plehanskog samostana. U samostan nije bilo više povratka jer je eksplozivom sravnjen do zemlje. Nakon nekog vremena provedenog u župama Žeravcu i Koraću odlazi u Franjevački samostan u Slavonskom Brodu, Republika Hrvatska, zajedno s većinom drugih svećenika s protjeranih župa plehanskog samostana. U Slavonskom Brodu, koji je također bio pod ratnim razaranjem, smjestio se tada velik broj plehanskih župljana.
Godine 1994. fra Anto dolazi na službu duhovnog pomoćnika u Tolisu. Već u srpnju sljedeće godine (1995.) premješten je za župnog vikara u župu Dubrave. Budući da je samostan u Dubravama bio teško oštećen, a crkva potpuno neuporabljiva, fra Anto i druga dva svećenika žive u jednoj obiteljskoj kući u Bosanskoj Bijeloj, filijala župe Dubrave. Od srpnja 1996. godine obavlja službu župnika za Donju Tramošnicu i duhovnog pomoćnika u župi Domaljevac. Godine 1997. dekretom Provincije razriješen je službe župnika župe Donja Tramošnica i ostaje na službi duhovnog pomoćnika u župi Domaljevac sve do 2001. godine. Službu župnika župe Grebnice preuzima 13. Prosinca 2001. godine. Dolaskom u Grebnice župnik boravi u kući vodne zajednice. Tu je kuću bivši župnik fra Roko Špionjak uspio dovesti da bude koliko-toliko prikladno mjesto za boravak. U proljeće 2002. godine naručeni su idejni i izvedbeni planovi za izgradnju nove župne crkve sv. Jakova Markijskoga u Grebnicama. Lokacija za gradnju župne crkve bila je određena dok je župnik župe Grebnice bio fra Roko Špionjak. Arhitekti Juro Pranjić i Božo Tunjić ponudili su rješenje koje je nazvano „pastoralni centar župe Grebnice“. Ono je nudilo rješenje ne samo za novu crkvu nego i za župnu kuću kao i župnu dvoranu. Plan je odobren od Provincijskog vijeća za gradnju i sakralnu umjetnost. Isti plan je odobren i od Vijeća za gradnju Vrhbosanske nadbiskupije. U svibnju 2003. godine Vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić, zajedno s Provincijalom Bosne Srebrene fra Mijom Džolanom, blagoslovio je početak gradnje blagoslovom temelja pastoralnog centra župe sv. Jakova Markijskoga u Grebnicama. Radovi iskopa i gradnje temelja počeli su u rujnu 2002. godine, a završeni krajem studenog iste godine. Krajem mjeseca kolovoza 2003. godine, nakon što je potpisan ugovor s poduzećem „Turjak“,vlasnika Đure Adamčevića iz Domaljevca, nastavljeni su radovi. Krovopokrivačkim radovima, koji su urađeni s poduzećem „Limorad“ iz Žepča, u sječnju 2004. godine dovršena je konstrukcijska gradnja objekta. Koncem 2006. godine župnik je preselio iz kuće vodne zajednice u novu župnu kuću u sklopu pastoralnog centra.
Od kolovoza 2009. godine fra Anto preuzima službu župnika župe bl. Alojzija Stepinca u Orašju. Nastavlja radove unutarnjeg uređenja župne crkve. Do konca 2009. godine uređeni su unutarnji zidovi crkve. U svibnju 2010. godine postavljen je kamen na pod crkvenoga prostora. U srpnju iste godine urađena je zidna freska u veličini od 32 m 2 u prezbiteriju crkve u Orašju. Ona je rad akademskog slikara Vladimira Blažanovića iz Zagreba. U 2011. godini postavljena je inox ograda na kor u crkvi, stepenicama i prozorima lijeve i desne strane kora. Pred svetkovinu Velike Gospe 2011. dovršena je izrada i postavljanje kamenog oltara, ambona i svetohraništa po nacrtu akademskog kipara Slavena Miličevića iz Zagreba.
Izvor: hrvatska-tisina.com