prva korizmena nedjelja

Dva su glavna izvora ljudskih grijeha. Jedan izvor je u nama: naše zle misli, želje, volja te požude i nagoni. Drugi izvor grijeha je izvan nas: napast koja dolazi od svijeta i đavla, te od raznih grešnih prigoda.

         Naše požude, strasti i nagoni su velike napasti ali u napasti spadaju i negativni poticaji i utjecaji svijeta i sotone. Nema, niti je bilo niti će biti čovjeka na ovom svijetu koji nije bio napastovan, koji nije dolazio u iskušenja. Sam Isus Krist je bio u strašnom iskušenju. Evanđelist Marko piše u svom Evanđelju kako je Isus četrdeset dana boravio u pustinji i tamo bio kušan od Sotone. To nam pokazuje kako je Isus bio u potpunosti čovjek, nama u svemu jednak osim u grijehu. Bio je u napasti kao i svatko od nas. Isusova kušnja o kojoj govori Markovo Evanđelje pokazuje nam da sama napast-iskušenje nije grijeh jer kad bi napast bila grijeh to bi značilo da je i Isus sagriješio. Napast je samo poticaj na grijeh. Grijehom postaje tek onda kada slobodnom voljom učinimo ono što nam napast savjetuje.

         Mnoštvo je napasti-kušnja s kojim se čovjek susreće. Tri su glavne vrste napasti koje dolaze izvan čovjeka to jest od svijeta i sotone. Prva vrsta su razna uživanja kao što su uživanja u moći, vlasti, ugledu, veličini, bogatstvu, seksu… Druga vrsta napasti su krivi nazori-pogledi na svijet: život bez Boga ili život bez izvršavanja Božjih i crkvenih zapovijedi, krivo shvaćanje i tumačenje prirode i čovjeka…. I treća vrsta napasti koje čovjeku dolaze izvana su zli primjeri, loši običaji, navike i ponašanja ljudi s kojima živimo to jest društva u kojem se nalazimo.

         Mi današnji ljudi, ljudi tehničke i kulturne civilizacije, nažalost, u mnogim stvarima ne primjećujemo više napasti-kušnje-iskušenja. Veoma lako podlegnemo napastima i što je još žalosnije mnoge stvari u kojima smo kušani činimo kao nešto normalno, smatramo nečim što uopće više nije grijeh. Međutim, budimo svjesni da napasnik, za kojeg Isus otvoreno kaže da je sotona, ne djeluje direktno, ne nastupa sa svojim pravim licem nego kao što smo mi u pokladne dane nosili razne maske i on nosi često maske dobrote i ljepote.

         Napasti i kušnje imaju i svoju pozitivnu stranu. O tome nam svjedoče životopisi mnogih svetaca. Sveti Vinko Paulski piše: «Žestoki i snažni vjetrovi vitlaju i mlate drveće na sve strane. Ali upravo to učvršćuje korijene mnogih stabala i ona postaju otpornija. Isto tako borba s mnogim napastima učvršćuje našu dušu u raznim krepostima.

         Još bolji je primjer s vodom. Ako voda miruje veoma brzo postaje bara, stajaćica, postaje žabokrečina. Kako i sami ne bi postali žabokrečina potrebno je da nas  napasti od vremena do vremena zavitlaju i promiješaju. Isus nam daje primjer kako se može pobijediti svaka napast pa čak i iskušenja najvećega napasnika to jest đavla. A kad nismo dovoljno jaki da pobijedimo napast onda nam preporučuje da molimo Boga da nam pomogne. Molimo: «i ne uvedi nas napast» što podrazumijeva bijeg od kušnje i to bijeg k Bogu koji je sigurnost, skrovište i utočište u raznim pogibeljima. 

Ostali sadržaj iz kategorije

Donacije ugroženim od poplava

donacije-u-novcuTijekom mjeseca svibnja 2014. godine našu župu je pogodila velika elementarna nepogoda. Zahvaljujući svećeniku Luki Luciću koji je preko dobrih ljudi iz svog dekanata u Njemačkoj osigurao vrijednu novčanu pomoć uspjeli smo najugroženijim obiteljima naše župe dodijeliti novčane donacije kao vid pomoći za pretrpljenu štetu. Popis sa iznosima objavljen je na župnoj oglasnoj ploči ali i na ovoj stranici. Za uvid u popis s donacijama kliknite na link desno