Fra Roko Špionjak (1936. - 2003.)

Fra Roko je rođen u Baziku, župa Domaljevac (od 1982 župa Grebnice) kod Bosanskog Šamca, 19. lipnja 1936. godine, od oca Marka i majke Anke r. Ćošković. Osnovnu je školu pohađao u Domaljevcu i Grebnicama (1945–1949), a Klasičnu je gimnaziju završio u Visokom (1949–1955; 1956–1958). Poslije završenog šestog razreda gimnazije, stupio je u novicijat 14. srpnja 1955. godine u Kraljevoj Sutjesci i tada uzeo redovničko ime fra Pavo.

Nakon godine novicijata, u istom je samostanu 15. srpnja 1956. položio jednostavne redovničke zavjete. Svečane je zavjete položio 8. prosinca 1959. godine u Sarajevu i tada za redovničko uzeo svoje krsno ime. Filozofsko-teološki studij pohađao je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1958–1963), dopunio na Teološkom fakultetu u Ljubljani, položivši diferencijalne ispite i dva semestra posebnih studija, a potom diplomirao 1966. godine. Za svećenika je zaređen 15. srpnja 1962. u Fojnici. Mladu je misu slavio u Domaljevcu 26. srpnja 1962. godine.

Poslije položenih diferencijalnih ispita iz opće i nacionalne povijesti, upisao je postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na katedri za opću povijest novoga vijeka. Poslije završenog studija (četiri semestra), obranio je 29. lipnja 1980. godine magisterij s osobitim uspjehom na temu: "Josip Dobroslav Božić, život i djelo".

Svoje pastoralno djelovanje započeo je na Petrićevcu (Banja Luka) kao samostanski i župni vikar (1963–1966), a potom godinu dana nastavio u samostanu u Tolisi. Nakon toga, tri godine je obnašao službu kapelana u Novom Šeheru. Godine 1970. imenovan je župnikom u Dubravama (1970–1974), zatim župnikom u Domaljevcu, gdje ostaje deset godina (1974- 1984). U tom je vremenu podigao sadašnju novu crkvu, jer je stara crkva bila tijesna i dotrajala. Odatle je premješten za kapelana u Tramošnicu, a nakon kraćeg vremena u Sarajevo, gdje četiri mjeseca obavlja službu osobnoga tajnika vrhbosanskog nadbiskupa dr Marka Jozinovića. Na glavnim kapitularnim promjenama 1976. godine imenovan je župnikom u Lepenici, a tri godine kasnije župnikom u novoosnovanoj župi Drijenča, gdje ostaje četiri godine.

Kada je 1982. godine osnovana župa Grebnice, na Provincijalov prijedlog, postaje prvim župnikom u toj župi, i ostaje do konca 2001. godine. Tada se povukao u samostan u Tolisu zbog bolesti. Za svoga župnikovanja u Grebnicama obavio je sve pripreme za gradnju nove župne crkve. Baveći se, uz pastoralni rad i poviješću, svojim radovima sudjeluje na znanstvenim skupovima u Baču 1987. godine u povodu 300. obljetnice preseljenja franjevaca i puka iz Gradovrha (Tuzla) u Bač, te u Orašju 1996., u Domaljevcu 1997. i Tolisi 2002. godine u povodu 200. obljetnice osnivanja župa Tolise i Tramošnice.

Osim magistarskog rada, koji je objelodanjen, Josip Dobroslav Božić, život i djelo, Beograd: Filozofski fakultet 1983. (Beograd - Novi Sad: Prosveta), prikazao je povijest Franjevačkog samostana u Gradovrhu u ediciji Od Gradovrha do Bača (Sarajevo 1988.). Za tisak je priredio i dopunio rukopis pokojnoga fra Stanka Mijića, Vremeplov Bosanke Posavine, Crkva i samostan na Raščici u Tolisi, Tolisa 2002. godine. Odmah nakon toga, iako je bio pritisnut teškom bolešću, pripremio je i već 2003. godine objavio djelo od preko petsto stranica: Život i djelovanje posavskih franjevaca u Sjeveroistočnoj Bosni kroz dva stoljeća (1802-2002), Tolisa, 2003.

Fra Roko Špionjak, svećenik Franjevačke provincije Bosne Srebrene preminuo je u 68. godini života, 48. redovništva i 42. svećeništva nakon teške bolesti u bolnici u Zagrebu u četvrtak 7. kolovoza 2003. godine. Pokopan je 9. kolovoza u samostanskom groblju pokraj crkve Uznesenja Marijina u Tolisi. Misno slavlje u župnoj crkvi u Tolisi uz mnoštvo okupljenih vjernika predvodio je pomoćni vrhbosanski biskup Pero Sudar. Koncelebrirali su provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mijo Džolan i stotinjak svećenika. Od fra Roke su se oprostili i dr. Galib Šljivo, veliki pokojnikov prijatelj i suradnik, gvardijan fra Blaž Marković i provincijal Džolan. Pogrebne obrede predvodio je provincijal Bosne Srebrene.

Izvor: ika.hr INFORMATIVNA KATOLIČKA AGENCIJA